Zavod za teorijsku fiziku i astrofiziku


Bilten Zavoda za teorijsku fiziku i astrofiziku

Svrha Biltena Zavoda za teorijsku fiziku i astrofiziku je podrobno izvještavanje o aktivnostima članova Zavoda te prenošenje informacija vezanih uz Zavod. Izlazi jednom mjesečno i to prvi tjedan u mjesecu, a sadržava informacije o aktivnostima iz prethodnog mjeseca. Autori priloga su članovi i suradnici Zavoda, dok je za uređivanje zadužen predstojnik Zavoda.
Očekuje se kako će detaljan uvid u rad članova Zavoda potaknuti međusobnu suradnju članova i grupa koje djeluju unutar Zavoda, ali i suradnju s grupama i laboratorijima izvan Zavoda. Jednako važan cilj je približiti naše aktivnosti sadašnjim i budućim studentima, te ih potaknuti i ohrabriti da nas kontaktiraju i raspitaju se o našem radu, mogućnostima suradnje i izrade seminarskih i završnih radova.




O Zavodu

Znanstveni rad u grani astrofizike odvija se na teorijskoj i eksperimentalnoj razini istraživanjima atmosfere različitih tipova zvijezda i cirkumstelarnih ovojnica, potragom za ekstrasolarnim planetima pomoću efekta gravitacijske mikroleće, te mjerenjem gama zračenja iz svemira detekcijom Čerenkovljevog zračenja.


U sklopu međunarodne kolaboracije PLANET koristimo mrežu optičkih teleskopa i svemirske misije za mjerenja povećanja sjaja zvijezda uslijed efekta mikrogravitacijske leće. Pomoću mjerenih i simuliranih svjetlosnih krivulja određujemo da li u orbitama tih zvijezda postoje ekstrasolani planeti ili se radi o dvojnim zvjezdanim sustavima, te određujemo svojstva i učestalost planeta u našoj galaksiji
(D. Dominis Prester).

alt

Spektroskopska i fotometrijska istraživanja zvijezda u različitim evolucijskim fazama usmjerena su na istraživanje svojstava cirkumstelarne okoline sastavljene od plina i prašine. Pri tome se određuju fizička i kemijska svojstva, struktura i geometrija prašinastih ovojnica, kao i njihove promjene u vremenu. Istraživanja su usmjerena na mlade zvijezde, simbiotske Mire i nove. Razvijaju se novi i koriste postojeći numerički kodovi kako bi analizirali veliki broj opažanja i modelirali kompleksne zvjezdane sustave (T. Jurkić).


alt

Kataklizmičke promjenljive zvijezde i posebno simbiotske zvijezde istražujemo metodama spektroskopije i fotometrije, dok promjene diferencijalne rotacije Sunca i njenu ovisnost o Sunčevoj aktivnosti u fotosferi istražujemo korištenjem položaja grupa Sunčevih pjega (R. Jurdana-Šepić, I. Poljančić Beljan).



Pomoću Čerenkovljevih teleskopa MAGIC i LST smještenih na Kanarskom otoku La Palmi, na
Roque de los Muchachos Observatory (ORM)
, opažamo raspršenja gama-zraka iz svemira u Zemljinoj atmosferi. Analizom svjetlosnih krivulja i spektara gama-zračenja modeliramo fizikalne pojave u ekstremnim svemirskim objektima: pulsarima, crnim rupama, aktivnim galaktičkim jezgrama, "starburst" galaksijama i supernovama, te ispitujemo fundamentalna svojstva i strukturu svemira (D. Dominis Prester, M. Manganaro, S. Mićanović, T. Terzić). Više o ovim aktivnostima možete vidjeti na stranici Laboratorija za astročestičnu fiziku.

alt


Na teorijskom planu proučavamo široki spektar pojava, od Comptonovog raspršenja na atomima, do unifikacije sila i kvantne gravitacije.

alt Istraživanja u fizici elementarnih čestica vode se u dva, međusobno povezana, pravca. Dio istraživanja se bavi ujedinjenjem sila, uglavnom putemalt teorije superstruna. Drugi pravac je usmjeren na proučavanje svojstava crnih rupa. Pored rastuće važnosti u astrofizici, crne rupe nam ujedno daju teorijske informacije o mikroskopskoj strukturi prostor-vremena,
tj. teoriji "kvantne gravitacije" koja je još nepoznata, a teorija superstruna je zasad najbolji kandidat. Ova istraživanja su važna u kozmologiji jer nam mogu omogućiti razumijevanje ranih faza u nastanku Svemira ("Big Bang-a"), te njegove budućnosti (M. Paulišić u suradnji s P. Dominis Presterom s Fakulteta za matematiku).

Proučavanje Comptonovog raspršenja na atomu u modelu nezavisnih čestica proširili smo na dvostruku ionizaciju helijevih atoma uz korekcije u obliku Coulombove i magnetske interakcije, te proučavanje raspršenje na dva centra, poput raspršenja na pozitroniju (Z. Kaliman).

Rad nekolicine znanstvenika na Fakultetu za fiziku odvija se u području fizike magnetizma i posebno, spintronike, grane magnetizma u kojoj se kao glavna fizička veličina za zapisivanje, pohranu i prijenos podataka koristi spin elektrona (V. Labinac).


Članstva u međunarodnim kolaboracijama








Predstojnik zavoda:
izv. prof. dr. sc. Tomislav Terzić

Djelatnici:
prof. dr. sc. Dijana Dominis Prester
prof. dr. sc. Rajka Jurdana-Šepić
izv. prof. dr. sc. Tomislav Terzić
doc. dr. sc. Tomislav Jurkić
doc. dr. sc. Marina Manganaro
doc. dr. sc. Saša Mićanović
doc. dr. sc. Ivana Poljančić Beljan
Velimir Labinac, v. pred. 
Klaudija Lončarić, v. pred.
dr. sc. natur. Mateo Paulišić
Karlo Mrakovčić, mag. phys.
Filip Reščić, mag. phys.
 
.