Application of atomic layer deposition (ALD) in the preparation of functional hybrid nano-materials

dr. sc. Maria Kolympadi Markovic

Sažetak:
 

Atomic layer deposition (ALD) utilizes gas phase precursors in repeating cycles to grow usually inorganic thin films. As substrates can be used various inorganic, organic or even biological materials containing active surface groups. The key advantage of ALD is an excellent control at the nanoscale over film thickness, which is particularly desired in the preparation of advanced materials, such as organic-inorganic hybrids, employed in modern technological applications.
We study the surface modification of ALD grown metal oxide semiconductors by different strategies in order to build the organic constituents: organosilane self-condensation or “click” reactions (thiol-ene or azide-alkyne cycloaddition). The resulting hybrids contain terminal functional groups for additional deposition of metal oxides by ALD, thus leading to modular layered structures. We also investigate their altered properties relative to the initial materials, with a focus on wettability and photocatalytic performances. 

Fizika i ekosustav sjevernog Jadrana

prof. dr. sc. Nastjenjka Supić

Mjesto i vrijeme:

Srijeda, 4. ožujka 2020. u 14:00 sati
Predavaonica O-029
Sveučilišni Kampus na Trsatu
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka

Sažetak:
 

Tema seminara je uloga fizike u istraživanju pojava i poremećaja u ekosustavu sjevernog Jadrana. U okviru te teme predstavit će se projekt Hrvatske zaklade za znanost Ekološki odziv sjevernog Jadrana na klimatske promjene i antropogeni učinak (EcoRENA; 2017.-2021.). Projekt je interdisciplinaran, a temelji se na opažanjima, provjeri empirijskog modela sjevernog Jadrana te na razvoju numeričkog ekološkog modela.

Fizika međuljudske suradnje u kontekstu klimatskih promjena

dr. sc. Marko Jusup

Mjesto i vrijeme:

Srijeda, 15. siječnja 2020. u 16:00 sati
Predavaona O-027
Sveučilišni Kampus na Trsatu
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka

Sažetak:
 

Društvene dileme su situacije u kojima se osobni interes kosi s općim dobrom. Formalna analiza društvenih dilema je u domeni evolucijske teorije igara čiji razvoj započinje sredinom prošlog stoljeća s formulacijom čuvene zatvoreničke dileme (engl., Prisoner’s Dilemma). S obzirom da evolucijske igre uključuju interakcije između dva i više sudionika, te da društvene mreže određuju tko interagira s kime, postoje brojne paralele sa statističkom fizikom (npr. Isingov model), što je u konačnici među fizičarima rezultiralo sa snažnim interesom za evolucijske igre. Fazu intenzivnog razvoja modela sa zanimljivom nelinearnom dinamikom je u novije vrijeme naslijedila faza empirijskog testiranja teorijskih predviđanja. Prikazati ćemo rezultate jednog takvog eksperimenta koji ukazuju na propuste u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama. Propusti su posljedica nepotpunog razumijevanja i uvažavanja ljudske naravi pri sučeljavanju s tzv. društvenim dilemama skupnog rizika (engl. collective-risk social dilemmas), a koje zadiru u srž problema sprječavanja negativnih posljedica klimatskih promjena.

Neobične strukture u zračenju naše galaksije skrivaju pogled prema prvim zvijezdama u svemiru

dr. sc. Vibor Jelić 

Mjesto i vrijeme:

Četvrtak, 21. studenoga 2019. u 13:00 sati
Predavaona O-152
Sveučilišni Kampus na Trsatu
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka

Sažetak:
 

Nedavna promatranja radioteleskopom LOFAR otkrila su neobične strukture u polariziranom sinkrotronskom zračenju naše galaksije na niskim radiofrekvencijama (100 - 200 MHz). Otkrivene strukture povezane su s Faradayevom rotacijom polariziranog zračenja pri međudjelovanju s ioniziranom međuzvjezdanom materijom uz sveprisutno magnetsko polje. Otkrivene strukture uspoređene su sa strukturama detektiranim na visokim radiofrekvencijama (1.4 GHz, pomoću radioteleskopa Effelsberg u Njemačkoj) i u mikrovalnom području (343 GHz, pomoću Planck satelita). S obzirom na različitu prirodu dominantnog zračenja naše galaksije na različitim frekvencijama, otkriveno je međusobno poravnavanje  tri različite vrste međuzvjezdane materije: ionizirane, neutralnih atoma vodika te prašine. Za vrijeme predavanja će biti diskutirani navedeni rezultati te njihova važnost za razumijevanje uloge magnetskog polja u formiranju struktura  u našoj galaksiji. Također će biti prezentirani najnoviji rezultati projekta LOFAR-EoR koji traga za signalom iz perioda nastanka prvih zvijezda u svemiru i zašto je proučavanje zračenja naše galaksije važno za uspješnost projekta.

Gaia mission

dr. sc. Lovro Palaversa 

Mjesto i vrijeme:

Srijeda, 6. studenoga 2019. u 13:00 sati
Predavaona O-029
Sveučilišni Kampus na Trsatu
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka

Sažetak:
 

The data releases by the Gaia satellite are continuously improving our understanding of the Milky Way and stellar evolution. In anticipation of the Gaia Data Release 3 (GDR3, third quarter 2020) I will first give a brief introduction into the data published so far and the expectations for the GDR3. Then I will focus on several where multi-survey analysis that includes Gaia data can make a significant impact.