Pozivaju se zainteresirani na predavanje prof. Maria Jurića, Ph.D. direktora emeritusa DiRAC instituta (Institute for Data Intensive Research in Astrophysics & Cosmology) Sveučilišta Washington u Seattleu, SAD te suradnika opservatorija Vera C. Rubin.
Predavanje ‘The coming decade of paradigm shifts in astronomy: the Legacy Survey of Space and Time and Artificial Intelligence (Desetljeće promjena u astronomiji: Legacy Survey of Space and Time i umjetna inteligencija’ održat će se u petak, 13. ožujka 2026. s početkom u 13 h u predavaonici O-028 Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija (FIDIT), zgrada nekadašnjih Sveučilišnih odjela, Kampus na Trsatu, Radmile Matejčić 2.
Predavanje organiziraju Fakultet za fiziku, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija, Tehnički fakultet, Centar za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost, Centar za napredno računanje i modeliranje te Hrvatsko astronomsko društvo.
O predavanju:
Nalazimo se na pragu dviju velikih promjena u astronomiji. Prva će se odnositi na naše razumijevanje neba. Vera C. Rubin Observatory nova je zvjezdarnica smještena na Cerro Pachónu u Čileu. U njoj se nalaze 8,4-metarski širokokutni Simonyi teleskop te LSSTCam kamera s 3,2 gigapiksela. Zvjezdarnica je ostvarila prvo svjetlo 2025. godine, a tijekom desetogodišnjeg razdoblja (koje bi trebalo započeti ovog proljeća) Rubin će provoditi projekt Legacy Survey of Space and Time (LSST). Zahvaljujući vidnom polju od 9,6 kvadratnih stupnjeva i ritmu promatranja kojim se cijelo nebo snima svakih 3–4 dana do približno r~24,0 magnitude, LSST podaci donijet će velik napredak u brojnim područjima astronomije — od proučavanja tamne energije do planetarne obrane.
Druga promjena je pojava umjetne (opće) inteligencije. Današnje metode umjetne inteligencije već omogućuju analizu podataka brzinom i u područjima koja su donedavno zahtijevala ljudsku prosudbu (primjerice u klasifikaciji morfologije galaksija). No to je tek početak — od agentnog programiranja do novih algoritama, umjetna inteligencija obećava temeljito promijeniti i proširiti ono što znanstvenik može učiniti. Istodobno se otvaraju i neka temeljna pitanja: kako će, i hoće li, ljudski znanstvenik u budućnosti na najbolji način doprinositi znanstvenom znanju.
Budući da već pristižu prva redovita otkrića iz Rubina, nadam se da će ovaj kolokvij pobuditi entuzijazam za potencijal ovog jedinstvenog, javnog skupa podataka. U ovom predavanju predstaviti ću Zvjezdarnicu Rubin, govoriti o očekivanjima od njezinih podataka i prvim rezultatima te opisati naš pristup primjeni umjetne inteligencije — kako u analizi Rubin podataka tako i u znanosti općenito.
O profesoru:
Prof. Mario Jurić voditelj je doprinosa Sveučilišta u Washingtonu izgradnji Vera C. Rubin Observatory, viši znanstveni suradnik (Senior Fellow) pri UW-ovu eScience Instituteu te direktor emeritus UW-ova Instituta za podatkovno-intenzivnu astrofiziku i kozmologiju (DiRAC). Nakon što u potpunosti započne s radom 2026. godine, Opservatorij Rubin provodit će najveće istraživanje neba u povijesti čovječanstva, dajući odgovore na pitanja od prirode tamne energije do otkrivanja potencijalnih „ubojitih“ asteroida. Prof. Jurić predvodio je definiranje Rubinovih podatkovnih proizvoda i nadzire tim za Sunčev sustav.
Prof. Jurić diplomirao je fiziku na Sveucilistu u Zagrebu, zatim doktorirao astrofizičke znanosti na Sveučilištu Princeton te je bio postdoktorski istraživač na Institutu za napredne studije u Princeton-u te Hubble stipendist na Sveučilištu Harvard. Njegovo istraživanje nalazi se u području podatkovno intenzivne pregledne astronomije i umjetne inteligencije. Razvio je niz astronomskih softverskih alata i tehnika, uključujući softver za otkrivanje asteroida, kartiranje Mliječne staze, nove astronomske baze podataka te sustave za analizu astronomskih podataka u oblaku.
Prof. Jurić sudjelovao je u otkriću tada najveće poznate strukture u Svemiru (Sloan Great Wall; s J. Richardom Gottom), patuljaste galaksije u sudaru s Mliječnom stazom (Virgo Overdensity; sa Z. Ivezićem) te više od stotinu asteroida (uključujući 22899 Alconrad, tada najmanji poznati binarni asteroid u glavnom pojasu; s Koradom Korlevićem). Jupiterovska obiteljska kometa 183P/Korlevic-Juric nosi njegovo ime.