Vježbe iz obveznog kolegija Fizika čvrstog stanja I izvode se u drugom semestru diplomskog studija Fizika, smjer Fizika čvrstog stanja, s ukupnim semestralnim brojem sati 30. Gradivo kolegija obuhvaća kristalnu strukturu, elektronsku strukturu u kristalu, mehanička, transportna i optička svojstva kristala, magnetizam i supravodljivost.
Na vježbama iz kolegija Fizika čvrstog stanja I rješavaju se numerički i teorijski primjeri. Satovi vježbi počinju tako da se daju papiri sa zadacima iz teme koja se obrađuje. Sve zadatke i potpuna rješenja s vježbi kao i domaće zadaće s rješenjima, studenti mogu pronaći na ovoj stranici.
U pripremi je i Pregled formula. Ogledna poglavlja su ovdje. Zbirka koja sadrži zadatke iz domaćih zadaća, kolokvija, pismenih ispita i s vježbi nalazi se ovdje.
Tijekom semestra studenti polažu 4 kolokvija koji su zamjena za pismeni ispit. Na kolokvijima u semestru rješava se ukupno 8 zadataka, po kolokviju 2 zadatka. Kolokvij traje 120 minuta. Za svaki zadatak može se maksimalno dobiti 5 bodova ili ukupno, na svim kolokvijima 40 bodova ( ili 40%). U navedenoj tablici su ukupni bodovi i ocjene nakon 4 kolokvija:
Bodovi | Ocjena |
---|---|
21 - 25 |
2 |
26 - 30 |
3 |
31 - 35 |
4 |
36 - 40 |
5 |
Ukoliko student ne ostvari na jednom od kolokvija najmanje 50% bodova, odnosno, ukupno na kolokvijima najmanje 21 bod, mora polagati pismeni ispit (popravni ispit) iz cijelog gradiva. Bodovi na pismenom ispitu računaju se kao zamjena za kolokvij kojeg student nije položio ili kojemu nije pristupio.
Ukoliko student nije položio dva kolokvija, mora polagati pismeni ispit (popravni ispit) iz cijelog gradiva. Za prolaz, student mora prikupiti 50% bodova, odnosno, 10 bodova. Na završnom ispitu student može dobiti samo ocjenu E, odnosno, 2.
Kolokviji uključuju sljedeće gradivo:
Prije pismenog ispita kontaktirajte me i potvrdite svoj dolazak na ispit bez obzira jeste li ste već prijavili ispit!
Maksimalan broj bodova koji student može zaslužiti na vježbama je 70 (ili, 70 %):
Minimalan broj bodova koji student mora zaslužiti na vježbama i predavanjima tijekom semestra da može pristupiti završnom, usmenom ispitu, je 50 pri čemu na pojedinom kolokviju treba skupiti najmanje 5 bodova.
I POČETNE TEORIJE METALA. KRISTALNA REŠETKA
II ELEKTRONSKA STRUKTURA
III TRASPORTNE POJAVE I OPTIČKA SVOJSTVA U METALIMA
IV STATIKA I DINAMIKA KRISTALNE REŠETKE
V IZOLATORI I POLUVODIČI
VI MAGNETIZAM. SUPRAVODLJIVOST
Na seminaru iz kolegija Fizika čvrstog stanja I studenti su dužni samostalno izraditi i izložiti seminar s temama iz širokog područja kondenzirane materije. Studenti teme mogu izabrati iz vodećih svjetskih časopisa iz fizike namijenjenih širem čitateljstvu: American Journal of Physics, Physics Today, European Journal of Physics ili sličnih. Također, studenti mogu temu izabrati i iz vodećih svjetskih znanstvenih časopisa: Physical Review Letters, Physical Review B, Nature, Scinece, Reviews of Modern Physics, ...
Seminarski radovi moraju biti pripremljeni kao PowerPoint prezentacija i izloženi pred ostalim studentima u trajanju od 15 - 30 min. Za pripremu i izlaganje seminara studenti mogu dobiti maksimalno 15 bodova.
Studenti su dužni prisustvovati svim seminarskim izlaganjima i aktivno sudjelovati u diskusiji nakon seminara.
Seminarske teme 2014./2015.
Seminarske teme 2015./2016.
Seminarske teme 2016./2017.
Seminarske teme 2017./2018.
Seminarske teme 2018./2019.
Seminarske teme 2019./2020.
Preporučene zbirke zadataka na uvodnom nivou su:
Preporučene zbirke zadataka na naprednom nivou su:
Preporučeni udžbenici za vježbe su:
Knjige iz serije Oxford Master Series in Condensed Matter Physics su posebno prilagođene studentima koji započinju studij fizike kondenzirane materije.