Obrada eksperimentalnih podataka u fizici
Info 
Predavanja i vježbe iz obveznog kolegija Obrada eksperimentalnih podataka u fizici izvode se u drugom semestru po 2 sata tjedno s ukupnim brojem sati 30.
Na predavanjima i vježbama iz kolegija Obrada eksperimentalnih podataka u fizici izlaže se teorija te izrađuju numerički i teorijski primjeri iz područja vjerojatnosti, statistike i teorije pogrešaka. Gradivo je prilagođeno konceptima i sadržajima iz fizike, posebno, analizi izmjerenih podataka na fizičkim praktikumima.
Prisustvo na predavanjima i vježbama nije obvezatno, ali se boduje. Izrađene domaće zadaće donose maksimalno 10 bodova, kao i dolasci i aktivnost na nastavi.
Tijekom semestra studenti polažu 2 kolokvija koji su zamjena za pismeni ispit. Na kolokviju ili pismenom ispitu rješava se 5 zadataka, a traje dva sata. Za svaki zadatak može se maksimalno dobiti 5 bodova. U navedenoj tablici su bodovi i ocjene:
| Bodovi | Ocjena |
|---|---|
10 - 13 |
2 |
14 - 17 |
3 |
18 - 21 |
4 |
22 - 25 |
5 |
Ukoliko student ne ostvari na jednom od kolokvija 10 ili više bodova (40% bodova), mora polagati pismeni ispit (popravni ispit) iz cijelog gradiva. Bodovi na pismenom ispitu računaju se kao zamjena za kolokvij kojeg student nije položio ili kojemu nije pristupio.
Ukoliko student nije položio dva kolokvija, mora polagati pismeni ispit (popravni ispit) iz cijelog gradiva. U tom se slučaju brišu svi bodovi s kolokvija stečeni tijekom semestra. Za prolaz, student mora prikupiti 50% bodova. Na završnom ispitu student može dobiti samo ocjenu E, odnosno, 2.
Maksimalan broj bodova koji student može zaslužiti na predavanjima i vježbama tijekom semestra je 70 (ili, 70 %):
- iz 2 kolokvija; maksimalno 50 bodova
- iz domaćih zadaća; maksimalno 10 bodova jer svaka ispravno riješena zadaća nosi 1 bod
- iz dolazaka i aktivnosti maksimalno 10 bodova pri čemu se svaki dolazak broji 1 bod
Minimalan broj bodova koji student mora zaslužiti na vježbama i predavanjima tijekom semestra da može pristupiti završnom, usmenom ispitu, je 40 pri čemu na pojedinom kolokviju treba skupiti najmanje 10 bodova, odnosno, dobiti pozitivnu ocjenu na oba kolokvija.
Na završnom, usmenom ispitu studentu se postavlja 6 pitanja. Za točno odgovoreno pitanje student može dobiti maksimalno 5 bodova. Ukupno, student može maksimalno dobiti 30 bodova. Pozitivna ocjena i prolaz na usmenom ispitu ostvaruje se sa 16 bodova.
Ukupni broj bodova, odnosno postotak, je zbroj bodova dobivenih iz dva kolokvija, aktivnosti i dolazaka na predavanja i vježbe, domaćih zadaća te bodova na završnom, usmenom ispitu. Konačna ocjena i postotak daje se prema Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci.
Molim studente da prijave ispit prije dolaska na završni ispit!
Sadržaj predavanja i vježbi
- Algebra događaja. Vjerojatnost
- Elementi kombinatorike
- Primjeri iz elementarne vjerojatnosti
- Uvjetna vjerojatnost
- Diskretne slučajne varijable i vektori
- Važnije diskretne razdiobe
- Neprekinute slučajne varijable
- Važnije neprekinute razdiobe
- Zakoni velikih brojeva. Centralni granični teorem
- Opisna statistika
- Metoda najmanjih kvadrata
- Procjene parametara
- Statistički testovi
- Analiza pogrešaka kod mjerenih podataka
Literatura
Preporučeni udžbenici za predavanja i vježbe su:
- Elezović N., Vjerojatnost i statistika: diskretna vjerojatnost, Element, Zagreb, 2011.
- Elezović N., Vjerojatnost i statistika: slučajne varijable, Element, Zagreb, 2011.
- Elezović N., Vjerojatnost i statistika: statistika i procesi, Element, Zagreb, 2010.
- Vranjković P., Zbirka zadataka iz vjerojatnosti i statistike, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
Dodatni udžbenici i zbirke zadataka su:
- Pavlić I., Statistička teorija i primjena, Tehnička knjiga, Zagreb, 1971.
- Barlow R., Statistics: A Guide to the Use of Statistical Methods in the Physical Sciences, John Wiley, New York, 1989.
- Taylor, J. R., An Introduction to Error Analysis, 2nd ed., University Science Books, Sausalito, 1997.