Seminar

"Sintetička Lorentzova sila u klasičnim atomskim plinovima"

 

Predavač:

Prof. dr. Hrvoje Buljan

Fizički odsjek
PMF
Sveučilište u Zagrebu
Bijenicka c. 32, 10000 Zagreb


Mjesto i vrijeme:

Srijeda, 28. svibnja 2014. u 12:00 sati
Predavaona O-152
Sveučilišni Kampus na Trsatu
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka


Sažetak:

U devedesetim godinama prošlog stoljeća znanstvenici su uspjeli ohladiti atomske plinove do iznimno niskih temperatura od svega 10tak nano-Kelvina iznad apsolutne nule. Međudjelovanje lasera i atoma od iznimne je važnosti u ovakvim sustavima, a samo lasersko hlađenje je nezaobilazno u spuštanju temperature plina. U takvim ekstremno niskim temperaturama atomski se plinovi ponašaju kao kvantni sustavi (bozoni ili fermioni) koje se iznimno precizno može kontrolirati.

Postoji ideja kako bi se koristeći tim sustavima moglo oponašati kompleksne sustave više međudjelujućih čestica za koje ne znamo riješiti Schrodingerovu jednadžbu. Na taj bi se način proučavanjem analognih
sustava koje dobro kontroliramo moglo saznati nešto o sustavima koje dobro ne kontroliramo.

Međutim, ukoliko želimo oponašati elektrone u magnetskom polju (kao kod kvantnog Halovog efekta) sa neutralnim atomima, postavlja se pitanje kako uvesti umjetno (tj. sintetičko) magnetsko polje za atome. Postoji niz metoda koje su dizajnirane da uvedu sintetičko magnetsko polja za kvantne atomske plinove. Međutim, do našeg istraživanja, nije postojala takva metoda za klasične plinove.

U izlaganju ću prezentirati kako korištenjem Dopplerovog efekta te sile zračenja lasera na neutralne atome možemo iskonstruirati silu na neutralni atom koji se giba, tako da ta sila odgovara Lorentzovoj sili koju nabijena čestica osjeća u magnetskom polju [1].

[1] T. Dubček, N. Šantić, D. Jukić, D. Aumiler, T. Ban, and H. Buljan,
Synthetic Lorentz force in classical atomic gases via Doppler effect and
radiation pressure, arXiv:1402.7251

"Visokoenergijski astrofizički izvori"

Jelena-Kristina Željeznjak
Sveučilište u Rijeci - Odjel za fiziku
Studentica diplomskog studija
 
Srijeda, 7. svibnja 2014. u 12:00 sati 
Predavaona O-152
Sveučilišni Kampus na Trsatu
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka


Sažetak:

Visokoenergijski astrofizički izvori detektiraju se na Zemlji posrednim mjerenjem elektromagnetskog zračenja u gama-području elektromagnetskog spektra.
Dio takvih izvora nalazi se unutar naše galaksije. Tu spadaju ostaci supernova kao veliki izvori sinkrotronskog zračenja,  te mikrokvazari, dvojni sustavi u kojima se u ulozi kompaktnog pratioca javlja crna rupa ili neutronska zvijezda, koji predstavljaju snažne izvore zračenja velikih energija. U skupinu visokoenergijskih izvora u našoj galaksiji ubrajaju se i pulsari - brzo rotirajuće neutronske zvijezde koje emitiraju snop elektromagnetskog zračenja.
Najčešće opažani izvori van naše galaksije su aktivne galaktičke jezgre. To su kompaktna područja u središtu drugih galaksija, s mnogo većim luminozitetom od cijele okolne galaksije. Pretpostavlja se da zračenje koje emitira aktivna galaktička jezgra proizlazi iz supermasivne crne rupe, zbog akrecije tvari iz njezine okoline. Postoje razne podvrste aktivnih galaktičkih jezgri, kao npr. blazari kod kojih opažamo vremenski promjenljivo zračenje iz relativističkih mlazova od kojih je jedan usmjeren prema Zemlji.

 


 

"Svojstva visokoenergijskog gama-zračenja iz aktivnih galaktičkih jezgri opažanih teleskopima MAGIC"


Tomislav Terzić
Sveučilište u Rijeci - Odjel za fiziku
Kolaboracija MAGIC
 
Srijeda, 30. travnja 2014. u 11:30 sati 
Predavaona O-152
Sveučilišni Kampus na Trsatu
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka

Kolaboracija MAGIC koristi zemaljske Čerenkovljeve teleskope za proučavanje astronomskih pojava na najvišim energijama. Informacija koju prenose gama-zrake vrlo visokih energija (VHE) nadopunjuje naše znanje o poznatim fenomenima, i otkriva do sada nepoznate fizikalne pojave.
Kao član kolaboracije MAGIC radim na proučavanju aktivnih galaktičkih jezgri (AGN). AGN su supermasivne crne rupe u središtima galaksija koje aktivno prikupljaju materiju. Dio te materije izbacuju u obliku kolimiranog mlaza ultrarelativističkih čestica i elektromagnedskog zračenja svih frekvencija. AGN su najsjajniji trajni izvori elektromagnetskog zračenja u svemiru i njihov sjaj često nadmaši sjaj cijele galaksije u kojoj se nalaze. Energije čestica i gama-zraka u mlazu imaju energije nedostižne u
ubrzivačima čestica (kao što je LHC u CERN-u). Zbog toga AGN možemo smatrati laboratorijima za proučavanje fizike visokih energija.
U seminaru ću predstaviti općeprihvaćeni model AGN (paradigma AGN), te izložiti rezultate vlastitog istraživanja u sklopu MAGIC kolaboracije: M87 (http://arxiv.org/abs/1207.2147) i PKS 1222+21 (http://arxiv.org/abs/1101.4645 i http://arxiv.org/abs/1403.7534v1). M87 se nalazi u našem lokalnom skupu galaksija i redovito se promatra i proučava.
PKS 1222+21 je jedan od najudaljenijih poznatih izvora VHE gama-zračenja, a otkriven je tek 2010. U tom sam otkriću načinio značajan doprinos.

  

"The Golden era of GeV Astrophysics"

Dott. Francesco Longo
Dipartimento di Fisica,
Universita' degli Studi di Trieste Istituto Nazionale di Fisica Nucleare
(National Institute of Nuclear Physics), sezione di Trieste

Srijeda, 04. prosinac 2013. u 13:00h
Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci
Radmile Matejčić 2 (Kampus na Trsatu)
Predavaona O-153



Sažetak:
The contemporaneous observations of the high energy sky (>100 MeV) provided by the AGILE and the Fermi satellites, launched in 2007 and 2008 respectively, are providing the unique opportunity to study the variable gamma ray sky with unprecedented coverage and sensitivity. In this seminar the main results in the Galactic and the Extragalactic sky by these two missions will be presented and discussed.

What's the Point of Blame? A Paradigm Based Explanation

Prof.Miranda Fricker
Department of Philosophy
University of Sheffield,UK

Utorak, 19. studeni 2013. u 12:30h
Filozofski fakultet
Sveučilišna avenija 4 (Kampus na Trsatu)
Predavaona 401, IV. kat


Sažetak:
When we hope to explain and perhaps vindicate a practice that is internally diverse, philosophy faces a methodological challenge. Such subject matters are very likely to have explanatorily basic features that are however not quite necessary conditions. This prompts a move away from analysis to some other kind of philosophical explanation. This paper proposes a *paradigm based explanation* of one such subject matter: blame. First, a paradigm form of blame is identified — ‘Communicative Blame’ — where this is understood as a candidate for an explanatorily basic form of blame. Second, its point and purpose in our lives is investigated and found to reside in its power to increase the alignment of the blamer and the wrongdoer’s moral perspectives. Third, the hypothesis that Communicative Blame is an explanato rily basic form of blame is then tested out by seeing how far other kinds of blame can reasonably be understood as derivative, especially in respect of blame’s point and purpose. Finally, a novel worry about blame is raised.

Miranda Fricker
Miranda Fricker bavi se etikom, epistemologijom, socijalnom filozofijom i feminističkom filozofijom. Od 1995 do 2012 predavala je na Birkbeck Sveučilištu u Londonu, a trenutno predaje na Sveučilištu Sheffield.Obnašala je više akademskih funkcija (koordinatorica za diplomske studije, pročelništvo, mjesto prodekana) kao i funkcija u raznim upravnim i izvršnim odborima Sveučilišta Birkbeck i Sheffield. Članica je uredništva vodećih filozofskih časopisa ( Episteme, International Journal for the Study of Skepticism, Hypatia, International Journal of Philosophical Studies, The Philosopher’s Magazine ) i recenzentica je za više od dvadeset filozofskih časopisa. Objavila je jednu samostalnu knjigu ( Epistemic Injustice: Po wer and the Ethics of Knowing (OUP, 2007) i dvije u koautorstvu: Reading Ethics: selected texts with interactive commentary, u koautorstvu sa S.Guttenplanom, (Wiley - Blackwell, 2009) i The Cambridge Companion to Feminism in Philosophy , u koautorstu sa J. Hornsby (CUP, 2000) , preko dvadeset izvornih znanstvenih radova, dvadesetak stručnih radova i desetak prikaza. Često sudjeluje u javnim nastupima i okruglim stolovima koji teže promicanju filozofije ili se bave aktualnim temama feminističke i socijalne filozofije. Sudjelovala je na preko šezdeset znanstvenih konferencija. Njeno područje istraživanja uključuje spoj epistemologije i etike, posebno pitanje epistemoloških i etičkih aspekata svjedočanstva i pitanje grupnog svjedočanstva. Trenutno je predsjednice Mind Association udruge.
 
.