Seminar

Fizika i ekosustav sjevernog Jadrana

 

prof. dr. sc. Nastjenjka Supić

Institut Ruđer Bošković, Zagreb
 
 

Mjesto i vrijeme:

Srijeda, 4. ožujka 2020. u 14:00 sati
Predavaonica O-029
Sveučilišni Kampus na Trsatu
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka


Sažetak:
 

Tema seminara je uloga fizike u istraživanju pojava i poremećaja u ekosustavu sjevernog Jadrana. U okviru te teme predstavit će se projekt Hrvatske zaklade za znanost Ekološki odziv sjevernog Jadrana na klimatske promjene i antropogeni učinak (EcoRENA; 2017.-2021.). Projekt je interdisciplinaran, a temelji se na opažanjima, provjeri empirijskog modela sjevernog Jadrana te na razvoju numeričkog ekološkog modela.

 

Fizika međuljudske suradnje u kontekstu klimatskih promjena

 

dr. sc. Marko Jusup

Tokyo Institute of Technology
 
 

Mjesto i vrijeme:

Srijeda, 15. siječnja 2020. u 16:00 sati
Predavaona O-027
Sveučilišni Kampus na Trsatu
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka


Sažetak:
 

Društvene dileme su situacije u kojima se osobni interes kosi s općim dobrom. Formalna analiza društvenih dilema je u domeni evolucijske teorije igara čiji razvoj započinje sredinom prošlog stoljeća s formulacijom čuvene zatvoreničke dileme (engl., Prisoner’s Dilemma). S obzirom da evolucijske igre uključuju interakcije između dva i više sudionika, te da društvene mreže određuju tko interagira s kime, postoje brojne paralele sa statističkom fizikom (npr. Isingov model), što je u konačnici među fizičarima rezultiralo sa snažnim interesom za evolucijske igre. Fazu intenzivnog razvoja modela sa zanimljivom nelinearnom dinamikom je u novije vrijeme naslijedila faza empirijskog testiranja teorijskih predviđanja. Prikazati ćemo rezultate jednog takvog eksperimenta koji ukazuju na propuste u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama. Propusti su posljedica nepotpunog razumijevanja i uvažavanja ljudske naravi pri sučeljavanju s tzv. društvenim dilemama skupnog rizika (engl. collective-risk social dilemmas), a koje zadiru u srž problema sprječavanja negativnih posljedica klimatskih promjena.

 

Neobične strukture u zračenju naše galaksije skrivaju pogled prema prvim zvijezdama u svemiru

 

dr. sc. Vibor Jelić 

Institut Ruđer Bošković, Zagreb
 
 

Mjesto i vrijeme:

Četvrtak, 21. studenoga 2019. u 13:00 sati
Predavaona O-152
Sveučilišni Kampus na Trsatu
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka


Sažetak:
 

Nedavna promatranja radioteleskopom LOFAR otkrila su neobične strukture u polariziranom sinkrotronskom zračenju naše galaksije na niskim radiofrekvencijama (100 - 200 MHz). Otkrivene strukture povezane su s Faradayevom rotacijom polariziranog zračenja pri međudjelovanju s ioniziranom međuzvjezdanom materijom uz sveprisutno magnetsko polje. Otkrivene strukture uspoređene su sa strukturama detektiranim na visokim radiofrekvencijama (1.4 GHz, pomoću radioteleskopa Effelsberg u Njemačkoj) i u mikrovalnom području (343 GHz, pomoću Planck satelita). S obzirom na različitu prirodu dominantnog zračenja naše galaksije na različitim frekvencijama, otkriveno je međusobno poravnavanje  tri različite vrste međuzvjezdane materije: ionizirane, neutralnih atoma vodika te prašine. Za vrijeme predavanja će biti diskutirani navedeni rezultati te njihova važnost za razumijevanje uloge magnetskog polja u formiranju struktura  u našoj galaksiji. Također će biti prezentirani najnoviji rezultati projekta LOFAR-EoR koji traga za signalom iz perioda nastanka prvih zvijezda u svemiru i zašto je proučavanje zračenja naše galaksije važno za uspješnost projekta.

 

Gaia mission

 

dr. sc. Lovro Palaversa 

Institut Ruđer Bošković, Zagreb
 
 

Mjesto i vrijeme:

Srijeda, 6. studenoga 2019. u 13:00 sati
Predavaona O-029
Sveučilišni Kampus na Trsatu
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka


Sažetak:
 

The data releases by the Gaia satellite are continuously improving our understanding of the Milky Way and stellar evolution. In anticipation of the Gaia Data Release 3 (GDR3, third quarter 2020) I will first give a brief introduction into the data published so far and the expectations for the GDR3. Then I will focus on several where multi-survey analysis that includes Gaia data can make a significant impact. 

 

Ultrafast VHE Gamma-Ray Flares of AGN

 

dr. Maxim Barkov 

Sveučilište Purdue
 
 

Mjesto i vrijeme:

Srijeda, 17. srpnja 2019. u 10:00 sati
Predavaona O-153
Sveučilišni Kampus na Trsatu
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka


Sažetak:
 

We analyze three scenarios to address the challenge of ultrafast gamma-ray variability reported from active galactic nuclei. We focus on the energy requirements imposed by these scenarios: (i) external cloud in the jet, (ii) relativistic blob propagating through the jet material, and (iii) production of high-energy gamma-rays in the magnetosphere gaps. We show that while the first two scenarios are not constrained by the flare luminosity, there is a robust upper limit on the luminosity of flares generated in the black hole magnetosphere. This limit depends weakly on the mass of the central black hole and is determined by the accretion disk magnetization, viewing angle, and the pair multiplicity. For the most favorable values of these parameters, the luminosity for 5-minute flares is limited by 2×1043 erg s-1, which excludes a black hole magnetosphere origin of the flare detected from IC 310. In the scopes of scenarios (i) and (ii), the jet power, which is required to explain the IC 310 flare, exceeds the jet power estimated based on the radio data. To resolve this discrepancy in the framework of scenario (ii), it is sufficient to assume that the relativistic blobs are not distributed isotropically in the jet reference frame. A realization of scenario (i) demands that the jet power during the flare exceeds by a factor 102 the power of the radio jet relevant to a timescale of 108 years.

 
 
.